PRIVATNOST I ZAŠTITA PODATAKA O LIČNOSTI – KRIVIČNO-PRAVNI ASPEKT
DOI:
https://doi.org/10.56461/SPZ_22407KJKljučne reči:
informacione tehnologije, internet, privatnost, zaštita podataka o ličnosti, Krivični zakonikApstrakt
Danas se u svetu na različitim nivoima vode ozbiljne rasprave o mogućnostima modernih informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) uključujući i internet, ali i o njihovim neželjenim posledicama. Za običnog čoveka „nov” način komunikacije preko interneta i mobilne telefonije je istovremeno lak, jednostavan, brz, nužan – postaje činjenica njegovog svakodnevnog života. Štaviše, savremeno doba podrazumeva internet kao jedno od glavnih sredstava komunikacije. Ukoliko se koristi „kako treba”, predstavlja izobilje informacija na gotovo svaku temu i donosi mnoge benefite. Uz ogromnu i raznovrsnu količinu prikupljenih podataka, s lakoćom posreduje u sticanju novih znanja i oblikovanju životnog stila. Ali, korišćenje modernih tehnologija koje se neprekidno transformišu, do mere da potpuno promene i automatizuju gotovo sve aspekte ljudske delatnosti, ima i svoju tamnu, rušilačku stranu. U toj perspektivi život u internet mreži postaje sve više prostor podložan manipulacijama i zloupotrebama. A spisak zloupotreba je dug... od toga da se ove tehnologije mogu zloupotrebiti kao baza podataka do napada na tuđu privatnost, proganjanja, sajber mobinga, vršnjačkog nasilja, seksualnog uznemiravanja i nasilja, trgovine ljudima i ljudskim organima i dr. Na taj način, precizira se stav: pojava novih tehnologija značajno ugrožava pravo na privatnost. Poslednjih godina se pravo na privatnost u najvećoj meri dovodi u vezu sa podacima o ličnosti, pa u tom pravcu, kada se govori o privatnosti, to se gotovo uvek čini u kontekstu obrade podataka o ličnosti. Pravo na privatnost i zaštita ličnih podataka spadaju u red osnovnih ljudskih prava, pa budući da se radi o temeljnom pravu čoveka i građanina, osnov njegove zaštite u našem zakonodavstvu sadržan je, pre svega, u Ustavu, Zakonu o zaštiti podataka (ZZLP) i Krivičnom zakoniku (čl. 146. Neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka). Kao što iz naslova proizilazi, krivičnopravni aspekt privatnosti i zaštite podataka o ličnosti predviđen odredbom člana 143 KZ nalazi se u fokusu ovog rada. U tom kontekstu, autorka se, najpre upustila u analizu postojećeg stanja ugroženosti prava na privatnost kao pretpostavke za delovanje u pravcu njegove zaštite. Napuštajući opšte razmatranje te vrste, ispitivanje je zatim usmereno na konkretno objašnjavanje smisla i suštine krivičnog dela Neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka, formi u kojima se ono ispoljava, krivične odgovornosti i kažnjivosti onoga ko je učinio ovo delo. Uz konstataciju da je ovde reč o realnosti koja se dinamično menja, posebno su istaknuti i neki od ključnih problema i izazova u primeni odgovarajućih mehanizama zaštite prava na privatnost u Republici Srbiji (sa posebnim akcentom u godini iza nas). Na ovaj način obeležen je i osnovni problem u pogledu zaštite ovog prava, jednog od onih prava koja se nalaze u temelju ljudskih sloboda.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
References
Bornes, S., 2006. A Privacy Paradox: Social Networking in the United States. First Monday, 11(9). Available at: http://firstmonday.org/article/viev/1394/1312, https://doi.org/10.5210/fm.v11i9.1394.
Diligenski, A. & Prlja, D. 2018. Fejsbuk, zaštita podataka i sudska praksa. Beograd: Institut za uporedno pravo.
Hadson, L.D. 2010. The Right to Privacy. New York: Infobase Publishing.
Ilić, m.B. 2016. Povreda prava na privatnost zloupotrebom društvenih mreža kao oblik kompjuterskog kriminaliteta. Doktorska disertacija. Niš: Pravni fakultet Univerziteta u Nišu.
Lazarević, Lj. 2011. Komentar Krivičnog zakonika. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu i JP Službeni glasnik.
Lazarević, Lj., Vučković, B. & Vučković, V. 2004. Komentar KZ Crne Gore. Cetinje: Obod.
Mileusnić, D., Ćurčić D., Tasić D. et al. 2021. Privatnost i zaštita podataka o ličnosti u Srbiji, Analiza odabranih sektorskih propisa i njihove primene. Beograd: Partneri za demokratske promene Srbija (Partneri Srbija).
Popović, D. & Jovanović, M. 2017. Pravo interneta – odabrane teme. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Prlja, D. & Reljanović, M. 2009. Cybercrime - Comparative experiences. Strani pravni život, 65(3), pp. 161-184.
Prlja, S. 2018. Pravo na zažtitu ličnih podataka u EU. Strani pravni život, 62(1), pp. 89-99, https://doi.org/10.5937/spz1801089P.
Stojanović, Z. 2018. Komentar Krivičnog zakonika. Beograd: Službeni glasnik.
Summers, S. 2015. EU Criminal Law and the Regulation of Information and Communication Technology. Bergen Journal of Criminal Law and Criminal Justice, 1, https://doi.org/10.15845/bjclcj.v3i1.827.
Tomić, N. & Petrović, D. 2009. Društveno umrežavanje i zaštita privatnosti korisnika interneta, Simpozijum o novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju, Beograd: Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Vodinelić, V.V. 2012. Građansko pravo, Uvod u građansko pravo i opšti deo građanskog prava, Beograd: Pravni fakultet Univerziteta Union i JP Službeni glasnik.
Legal Sources
Directive 95/46/EC on the protection of individuals with regard to the processing of personal data and on the free movement of such data, OJ L 281, 23.11.1995, p. 31.
European Convention on Human Rights, of the Council of Europe (1949) on the protection of freedoms and rights, adopted in Rome, Italy, on November 4, 1950.
International Covenant on Civil and Political Rights, United Nations General Assembly. Resolution 2200A (XXI) of December 16, 1966.
Privacy and Electronic Communications Directive 2002/58/EC on Privacy and Electronic Communications, otherwise known as ePrivacy Directive (ePD), is an EU directive on data protection and privacy in the digital age, L201, 2002-07-31, pp. 37–47.
Službeni glasnik RS, no,. 98/2006, 16/2022 Decision on the proclamation of the Constitutional law for the execution of Act on changing of the Constitution RS – Amendments I - XXIX: Sl. glasnik RS, no. 115/2021. The attention is drawn to the fact that, via the Act on Changing the Constitution from the year 1888, inviolability of the home and secrecy of letters and telegraphic despatches.
The Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, better known as the European Convention on Human Rights, was opened for signature in Rome on 4 November 1950 and came into force on 3 September 1953.
The Charter of Fundamental Rights of the European Union (CFR) enshrines certain political, social, and economic rights for European Union (EU) citizens and residents into EU law. It was drafted by the European Convention and solemnly proclaimed on 7 December 2000 by the European Parliament, the Council of Ministers and the European Commission.
The Convention for the Protection of Individuals with Regard to Automatic Processing of Personal Data is a 1981 Council of Europe treaty that protects the right to privacy of individuals, taking account of the increasing flow across frontiers of personal data undergoing automatic processing.
The ePrivacy Regulation (ePR) is a proposal for the regulation of various privacy-related topics, mostly in relation to electronic communications within the European Union. Its full name is "Regulation of the European Parliament and of the Council concerning the respect for private life and the protection of personal data in electronic communications and repealing Directive 2002/58/EC (Regulation on Privacy and Electronic Communications).
Universal Declaration of Human Rights - the United Nations, 1948.
Kazneni zakonik Republike Slovenije (Uradni list, no. 59/2012).
Kazneni zakon Hrvatske (Narodne novine, nos. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, consolidated text of the law made official on July 2021).
Krivični zakon Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, nos. 36/2003, 21/2004 – correction notice, 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016 and 75/2017).
Krivični zakonik Crne Gore (Službeni list Republike Crne Gore, nos. 070/2003, 013/ 2004, 047/2006, Službeni list Crne Gore, br. 040/2008, 025/2010, 073/2010, 032/2011, 064/2011, 040/2013, 056/2013, 014/2015, 042/2015, 058/2015, 044/2017, 049/2018, 003/ 2020).
Krivični zakonik Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, nos. 64/2017, 104/2018 - decision of the Constitutional Court, 15/2021 and 89/2021).
Krivičen zakonik na Republika Makedonija (Služben vesnik na RM, nos.80/1999…132/2014).
Website References
Stallman, R. 2011. Mobilni telefoni su Staljinov san. Sajt B92. Available at:. http://www.b92.net/tehnopolis/vesti.php?yyyy=2011&=038nav_id=499267, (19. 7. 2012).
Right to Privacy. Available at: https://cic.gov.in/sites/default/files/Right%20to%20Privacy%20 and%20RTI %20by% 20Aditya%20Verma%20%20%281%29%20%281%29.pdf, (30. 3. 2018).
Grazia, M. 2012. Data Protection and the Prevention of Cybercrime: The EU as an area of security?. Available at: https://cadmus.eui.eu/handle/1814/23296, (27. 3. 2022).
Petrović, Z., Krivičnopravna zaštita podataka o ličnosti u Republici Srbiji, LAWLife portal za pravo i privredu. Available at: https://lawlife.rs/index.php/pravo/144-krivicnopravna-zastita-podataka-o-licnosti-u-republici-srbiji, (15. 9. 2022).
What is IT law, ICT law or Cyber law?. Available at: https://www.michalsons.com/blog/what-is-it-law-ict-law-or-cyber-law/286, (17. 12. 2021).
Cybercrime law around the world | Links and updates. Available at: https://www.michalsons.com/focus-areas/cybercrime-law, (14. 10. 2021).