ČLANSTVO U EU I NACIONALISTIČKI DISKURS NA ZAPADNOM BALKANU – PRAVNI ASPEKTI
DOI:
https://doi.org/10.5937/spz63-23006Ključne reči:
proces pristupanja EU, usklađivanje zakonodavstva, nacionalistički diskurs, Zapadni BalkanApstrakt
Potpirivanje međunacionalne netrpeljivosti, koji se rasplamsalo krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka, imalo je tragične posledice za sve novonastale države u regionu Zapadnog Balkana. To je posebno bio slučaj kada su u pitanju odnosi između republika bivše Jugoslavije, čija se koegzistencija u okvirima federalne države završila nizom pogubnih oružanih sukoba, koji su podsticani oslanjanjem na nacionalističke mitove, auto-viktimizaciju i oživljavanje istorijskih trauma koje su imale svoje poreklo u prethodnim ratovima. Svi ovi fenomeni, kao i tenzije koje su izazvali, u širem evropskom kontekstu su doživeli delimično oživljavanje zbog globalne ekonomske i migracione krize, čineći pojavu koja se često označava terminom „novi nacionalizam“. Sa druge strane, sve države bivše Jugoslavije dele značajno i opsežno pravno, političko i kulturno nasleđe, dok, tokom već najmanje prethodne dve decenije, perspektiva (ili realizacija) članstva u Evropskoj uniji (EU) nesumnjivo ima izvesne smirujuće efekte na međunacionalne odnose u regionu Zapadnog Balkana. Jedan od značajnih vektora uticaja koje EU ostvaruje kako na svoje članice, tako i na države kandidate za članstvo, tiče se i procesa usklađivanja nacionalnih zakonodavstava sa pravnim tekovinama Unije. Iako su efekti ovog procesa na nacionalistički diskurs i netrpeljivost koju izaziva uglavnom meta-pravni i posredni, nesumnjivo je da politička agenda EU i njeno pravno-ekonomsko uređenje mogu značajno da utiču na smanjivanje međunacionalne netrpeljivosti. Ambicija ovog članka je da ukaže na ostvarene rezultate u ovom procesu, prepreke koje mu stoje na putu i neka od mogućih rešenja.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Branković, J., Vukasović, M., Kovačević, P. Maasen, P. & Stensaker B. (eds). 2014. The Re-Institutionalization of Higher Education in the Western Balkans: The Interplay between European Ideas, Domestic Policies and Institutional Practice. Frankfurt am Main: Peter Lang Edition. https://doi.org/10.3726/978-3-653-03179-9
Burg, S. & Berbaum, M. 1989. Community Integration and Stability in Multinational Yugoslavia. American Political Science Review, 83(2), pp. 535-554. https://doi.org/10.2307/1962404
Ćemalović, U. 2015. Framework for the Approximation of National Legal Systems with the European Union's Acquis: From a Vague Definition to Jurisprudential Implementation. Croatian Yearbook of European Law and Policy, 11, pp. 241-258. https://doi.org/10.3935/cyelp.11.2015.200
Cohen, L.J. & Dragović-Soso, J. (eds). 2008. State Collapse in South-Eastern Europe: New Perspectives on Yugoslavia's Disintegration. West Lafayette: Purdue University Press. https://doi.org/10.2307/j.ctt6wq21x
Denitch, B. 1997. Ethnic Nationalism: The Tragic Death of Yugoslavia. Minneapolis: University of Minnesota Press.
Feyen, B. & Krzaklewska, E. (eds). 2012. The ERASMUS Phenomenon - Symbol of a New European Generation?. Frankfurt am Main: Peter Lang Edition. https://doi.org/10.3726/978-3-653-03007-5
Greenfeld, L. 2016. Advanced Introduction to Nationalism. Cheltenham: Edward Elgar.
Estrin, S. 2010. Self-Management: Economic Theory and Yugoslav Practice. Cambridge: Cambridge University Press.
Kaczyński, P.M. 2009. The European Commission 2004-09: A politically weakened institution? Views form the National Capitals. Working Paper 23, European Policy Institutes Network.
Kavalski, E. & Zolkos, M. 2008. Defunct Federalisms: Critical Perspectives on Federal Failure. London: Routledge.
Kubicek, P. 2017. European Politics. London: Routledge.
https://doi.org/10.4324/9781315616919
Mišina, D. 2013. Shake, Rattle and Roll: Yugoslav Rock Music and the Poetics of Social Critique. London: Routledge.
Mutlu, S. 2015. The Development of European Identity in Erasmus Students: Content Analysis of Experience Stories of Erasmus Students. Saarbrücken: Omniscriptum.
Tamcke, M., de Jong, J., Klein L. & Van der Waal, M. 2013. Europe - Space for Transcultural Existence?. Göttingen: Universitätsverlag. https://doi.org/10.17875/gup2013-449
Walace, H., Pollack, M.A. & Young, A.R. (eds). 2015. Policy-making in the European Union. Oxford: Oxford University Press.
Declaration issued after the EU-Western Balkans Summit, 2018. Available at: http://europa.eu/rapid/press-release_PRES-03-163_en.htm, (12.6.2019).
Declaration on European Identity, 1973. Bulletin of the European Communities, December 1973, No 12, pp. 118-122. Luxembourg: Office for official publications of the European Communities, https://www.cvce.eu/content/publication/1999/1
/1/02798dc9-9c69-4b7d-b2c9-f03a8db7da32/publishable_en.pdf (12.6.2019).
European Commission’s Strategy for Digital Single Market, 2015. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions A Digital Single Market Strategy for Europe, COM/2015/0192 final. Available at: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A52015DC0192 (12.7.2019).
Treaty on European Union (TEU), [2010] OJ C 83, 13.
Constitution SFRY, 1974. Constitution of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia https://www.worldstatesmen.org/Yugoslavia-Constitution1974.pdf, (11.6.2019).
European Commission, Press Release Ip/03/860, Brussels, 18 June 2003, ’The Thessaloniki Summit: a milestone in the European Union’s relations with the Western Balkans’, https://europa.eu/rapid/press-release_IP-03-860_en.pdf, (12.6.2019).